Oops! It appears that you have disabled your Javascript. In order for you to see this page as it is meant to appear, we ask that you please re-enable your Javascript!

Najnovije vijesti

Opet se pitamo: Šta su nama naši praznici i naši spomenici?

14/04/2017 | objavio Radio Gradačac
Opet se pitamo: Šta su nama naši praznici i naši spomenici?
GRADAČAC

Obilježismo, danas u Gradačcu, Dan Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Svečana ceremonija na Centralnom spomen obilježju, kako i priliči ovom događaju. Nažalost, opet uz veoma slab odziv građana, a petak je.

Gdje smo zakazali, pitamo se? Možda imamo opravdanje, u ovoj i ovakvoj državi narod se zabavio egzistencijom, zabavio se o sebi. Vrijeme je proljetne sjetve, vrijeme je drugih poslova koji treba da nas “poprave” nakon duge i hladne zime. Vrijeme je radnog vremena, vrijeme je pijace, …, ali ipak!  Ipak je Dan Armije R BiH. Kako to moćno zvuči, upravo kao što je moćna bila ta Armija u odbrani Gradačca. Ako stariji, oni koji su i bili u toj Armiji, možda i imaju neko od prethodno navadenih opravdanja, gdje su onda mlađi, gdje su učenici osnovnih i srednjih škola, bar po jedno odjeljenje. Stariji ionako znaju kako se branio Gradačac, a mladi naraštaji to tek treba da nauče, upravo u ovakvim povodima i na ovakvim mjestima. Gdje smo zakazali?

Zakazali smo mi na mnogim poljima. Pogledajmo se u ogledalo i recimo sebi da smo zakazali. Zakazali smo i na centralnom spomen obilježju. I danas nam ponovo gorčina u želudcu, onaj osjećaj kad bi insan sam sebe progutao, kad se osjeća tako nemoćno da išta poduzme, da išta promijeni. Opet slike oštećenog Centralnog spomen obilježja. Gdje da dovedemo našu djecu, da im pričamo o herojskoj borbi Gradačačana, da im pričamo o herojskoj borbi ljudi koje smo poznavali? Šta da im kažemo kad nas pitaju zašto je spomenik u ovakvom stanju?

Iz pijeteta prema žrtvama palim za odbranu Gradačca, i upravo zbog toga, pitamo se, da li danas ovako treba da izgleda spomen obilježje u koje je, prije manje od osam godina, uloženo oko 400.000 KM budžetskih (naših) sredstava. Da li je ovo ogledalo našeg odnosa prema onima koji su dali svoje živote za nas, a mi smo zakazali.

Iz pijeteta prema žrtvama palim za odbranu Gradačca, i upravo zbog toga, priznajmo da smo zakazali. Hajmo ispraviti tamo gdje smo zakazali, hajmo se potruditi da više nikada ne zakažemo. Ovo je naš skromni doprinos tome.

Pogledajmo se u oči, i recimo sami sebi i drugima, onako iskreno, šta nama znače naše žrtve i njihovi potomci, šta nama znače naši praznici i godišnjice, i šta nama znače naši spomenici? Pokažimo djelima šta nam znače.

Pitali smo krajem 2016. godine, i ponovo pitamo

Šta su nama naši spomenici ?

Želeći na adekvatan način odati poštovanje braniocima Gradačca i civilnim žrtvama rata, prije nešto više od sedam godina otvoreno je Centralno spomen obilježje. Izuzetno dirljiva svečana ceremonija okupila je tada brojne zvaničnike i veliki broj građana, zadivljenih monumentalnošću spomenika ispod Kule Zmaja od Bosne. Na žalost, već prva zima negativno je uticala na ovaj objekat i otkrila probleme koji su se u godinama poslije samo uvećavali.

1a

Stručno mišljenje Instituta za materijale i konstrukcije Građevinskog fakulteta Sarajevo navodi da su oštećenja kamenih ploča nastala zbog nekvalitetne, neadekvatne i nestručne izgradnje. Izvođač radova bila je firma Saruk iz Kladnja koja je posao dobila kao najpovoljniji ponuđač na ponovljenom tenderu. Već tokom izgradnje Enes Sahačić iz firme Arhikon, zadužene za glavni projekat i nadzor objekta, imao je niz primjedbi na radove i nestručnost osobe koja je njima rukovodila. Kako je potvrdio za Radio Gradačac, one u većoj mjeri nisu uvažene, uz istovremene intervencije investitora, odn. Općine Gradačac.

2a

I Savez boračkih organizacija bio je nezadovoljan načinom izvođenja radova, ali tvrde da osim mišljenja o idejnom projektu njihove primjedbe nisu uvažavane. Prigovore je imao i izvođač radova. Ademir Halilović, direktor firme Saruk za Radio Gradačac je rekao da je sa problemima tokom radova upozoravao nadzor i projektanta, ali i investitora. Kako je kazao, za pojedine dijelove spomenika nisu bili definisani tehnički detalji, tako da su probleme morali prevazilazili tokom radova. Navode Instituta za materijale i konstrukcije Halilović ocjenjuje jednostranim, budući da su sačinjeni na osnovu dokumentcije koju su priložili nadzorni organ i investitor.

3a

Neposredo pred otvaranje spomenika Komisija za tehnički prijem dala je preporuku za izdavanje upotrebne dozvole uz preporuku da je potrebno izvršiti zahvate vezane za cirkulaciju vode i izmjenu kamenih ploča. Konstatovali su da nije predočena potvrda o kvaliteti izvedenih radova ovlaštenog izvođača na elektro i gromobranskim instalacijama, a i općina Gradačac, kao investitor, upozoravala je na kvarove na rasvjetnim tijelima neposredno prije otvaranja.

4a

Intervencije na Centralnom spomen obilježju započele su već 2010. i nastavljene su tokom cijelog garantnog perioda iako je 2011. godine Institut za materijale i konstrukcije preporučio izbor novog izvođača koji mora imati provjerene i kvalitetne reference u kamenopolagačkim radovima. Samo dvije godine nakon izgradnje spomenika, čija je vrijednost iznosila skoro 400.000 KM, savjetovali su  zamjenu svih horizontalnih i vertikalnih oštećenih ploča i njihovu zaštitu od atmosferskih uticaja, a da se sve zdrave ploče skinu, očiste i zaštite impregnacijom koja će onemogućiti prodor vode. Preporučili su i izmjenu drvenih klupa drvetom koji odgovara vanjskim površinama, što je projektant, firma Arhikon, o svom trošku i učinio. Ova firma je istovremeno odbila prihvatiti solidarnu odgovornost zbog nestručnih radova. U garantnom roku u radove je uveden treći izvođač što Halilović smatra nedopustivim, te navodi da je Saruk odgovorio svim zahtjevima za zahvate rekonstrukcije. Posljednji je bio nakon isteka garantnog roka, a u uvoj firmi i danas izražavaju spremnost za saradnju i eventualnu rekonstrukciju spomenika.

5a

Čini se da do toga ipak neće doći jer Saruk, ali i neke druge firme, Općina Gradačac više ne vidi kao partnere u ovom projektu. U Savezu boračkih organizacija ogorčeni su zbog stanja u kojem se Centralno spomen obilježje danas nalazi. Predsjednik Saveza Razim Omerović smatra da spomenik treba graditi ispočetka, a postojeći srušiti. Evo njegove izjave za Radio Gradačac:

 

6a

Odgovornost za takav potez niko ne želi preuzeti, pa se traže druga rješenja. Koautor idejnog rješenja spomenika Adnan Begović smatra da je jedan od glavnih problema neadekvatno održavanje ovog objekta i izražava spremnost da se u cilju njegovog očuvanja izvedu i određene projektne izmjene. Begović je za Radio Gradačac rekao:

 

7a

Izgradnjom Centralnog spomen obilježja namjera je bila odati počast poginulim braniocima i civilnim žrtvama rata onako kako dolikuje toj velikoj žrtvi, rekao je za RG Hajrudin Hasanbašić, pomoćnik općinskog Načelnika za društvene djelatnosti i boračko-invalidsku zaštitu. Spomenik je nažalost u katastrofalnom stanju zbog samog načina izvođenja radova, odn. kombinovanja materijala koji nisu za ovu vrstu spomenika izloženog stalnim atmosferskim uticajima, izduvnim gasovima i drugim zagađivačima,  kaže Hasanbašić i dodaje:

 

8a 9a

Dakle, neki od prijedloga za sanaciju i održavanje Centralnog spomen obilježja u Gradačcu već su tu. Odrediti se o njima znači odlučiti sa koliko ćemo pijeteta čuvati sjećanja na branioce Gradačca i civilne žrtve rata i na koji način ćemo ta sjećanja prenositi mladima. O tome bi se trebao očitovati i novi saziv Općinskog vijeća Gradačac prilikom usvajanja Budžeta za 2017. godinu. Da li će spomenik(ci) dobiti prednost u odnosu na asvalt, rizlu i sl. ?

11a

MKH/Radio Gradačac

 

Comments are closed.