U organizaciji Instituta za društvena i religijska istraživanja Tuzla i Medžlisa Islamske zajednice Gradačac danas je organizovan naučni skup na temu: Sufijska tradicija i njene refleksije na duhovne tokove muslimana Gradačca i njegove okoline. Ovaj naučni skup izazvao je pažnju brojnih stanovnika Gradačca ali posjetilaca, posebno uleme, iz susjednih općina. Naučnom skupu prisustvovao je i općinski načelnik Edis Dervišagić.
– Razgovor o tesavvufu danas može imati jako smisla i može nam pomoći. Kada se u društvu javljaju dekadencija i moralni pad onda su ljudi tražili izlaz i vraćanje tesavvufu, odnosno pobožnosti. Danas je itekako važno da se vratimo sebi i svojim porodicama. To je prvi imperativ. Čovjek se mora zagledati u sebe, svoje biće kako bi pronašli svoje kvalitete i vidimo gdje je praznina. Moramo prvo oplemeniti sebe a onda i društvo, rekao je muftija tuzlanski Vahid ef. Fazlović otvarajući naučni skup u Gradačcu.
O tesavvufu – unutrašnjoj dimenziji Islama govorio je dr.sc Sead Seljubac istaknuvši kako je danas na tlu Bosne i Hercegovine registrovano preko 80 tekija, zavija, hanikaha i halki koje su u sastavu Tarikatskog centra u BiH. Ima i onih koje nisu članice Tarikatskog centra u Bosni i Hercegovini.
Inače, tekije su mjesta gdje se obavlja zikr ali i katedre gdje su se se izučavala djela islamske kniževnosti. Upravo, govoreći o tesavvufu u riznicama našeg duhovnog naslijeđa dr.sc. Elvir Musić je pokrenuo inicijativu da se u medresama uvede predmet Izučavanje islamske književnosti.
O tesavvufskim tema u tuzlanskom listu Hikmet govorio je dr.sc. Šefko Sulejmanović, a dr.sc. hfz. Džemail Ibranović je iznio neke od najznačajnijih podataka o porodici Korkut i njenom doprinosu našoj kulturnoj baštini. Ugledni islamski učenjaci iz Gradačca u 19. stoljeću imali su čvrste veze sa porodicom Korkut ali drugim sufijskm porodicama u Mostaru i Zenici.
Istražujući prisutnost sufijske tradicije u Gradačcu u 19. stoljeću mr.sc. Nusret Kujraković posebno ističe ulogu dvojice suvremenika, muderiza, šejhova, alima.
– To su dva pobožna čovjeka koji su bili značajni ne samo u okviru Bosne, odnosno ejaleta bosanskog nego i u osmanskom carstvu. To je hadži Hasan ef. Muslimović i Ahmed ef. Svirac. Zanimljivo je da su Gradačac i Rogatica mjesta koja su imale muftije a nisu bili sjedište muftiluka. To su bili počasne muftije koje su titule dobili zbog svog znanja i utjecaja. Muftija Ahmed ef. Svirac je 1858. godine dekretom iz Istanbula od šejhul-islama dobio dozvolu da je on gradačački muftija i po svom znanju i utjecaju u osmanskom carstvu bio je u rangu tadašnjeg travničkog, sarajevskog i mostarskog muftije, istakao je Nusret Kujraković.
Nema podataka da je u Gradačcu postojala tekija ali iz primjera hadži Hasana ef. Muslimovića i Ahmeda ef. Svirca jasno je da su sufizam i proučavanje tesavvufa bili prisutni u tradiciji i duhovnosti muslimana ovog kraja. Poznato je da je pred početak agresije na Bosnu i Hercegovinu profesor Mustafa Novalić u Gradačcu njegovao “Mesneviju”.
O zikru u Reuf-begovoj džamiji u Gradačcu, koji se održava u posljednjih 20 godina govorio je hafiz Kemal. ef. Mehić.
Radio Gradačac
