Šta se čita ovih dana? Onako što se ne mora? Pretpostavljam lagano štivo, uz koje se odmara. To je ona beletristika koja opušta i vodi nas u neki drugi svijet, u koji bismo i sami pobjegli, ponekad. Ili u svijet koji nam pokazuje da nam ipak nije tako loše i teško kao što volimo misli da jest. E, za danas sam odabrala roman engleske autorice Jane Johnson Deseti dar. Iskreno, zaintrigirao me je taj naslov i pitanje šta se krije iza njega. Za one koji osim priče, prate i faktografiju, ovo će zaista biti zanimljiva priča. Naime, radnja se djelimično oslanja na historijske događaje, autorica pravi paralelu tako što uporedo vodi priču u dva vremenska perioda, ovom savremenom i onom s početka sedamnaestog stoljeća.
Uvijek su me zanimale historijske teme pogotovo dobro ukomponovane u romanesknu građu. Ako iza priče stoji i dobar znalac istraživač, a i dobro pero ne preostaje nam ništa drugo nego pročitati ponuđeno.
Na početku tema sasvim obična, pa i neobećavajuća.
Ljubavnik joj je na rastanku ostavio dar… Ali ne bilo koji. Ona vodi radnju rukotvorina, a on joj daruje knjigu o vezovima iz 17 stoljeća. Međutim, ona otkrije da tu postoji i skriveni tekst. Dobro postavljen zaplet.
Kad Juliju Lovat napusti njezin dugogodišnji ljubavnik Michael, na rastanku joj daruje knjigu koja je pripadala jednoj djevojci iz Cornwalla prije 400 godina. Sa željom da otkrije priču vlasnice te knjige, Julia kreće na putovanje koje nije mogla zamisliti…
Mlada djevojka iz Cornwalla je devetnaestogodišnja Cat Tregenna, sluškinja lady Harris u Kenegiju, na obali Cornwalla. Njezina strastvena narav i odlučnost da postane nešto više od seoske supruge mogu se mjeriti samo s njenom vještinom s iglom.
Međutim, klupko Catinog života dramatično će se početi razmotavati u ljeto 1625. Kad gusari opljačkaju Cornwall, sa sobom uzimaju Cat i još šezdesetak seljana kao zarobljenike. Bačena u zastrašujući prostor gusarskog broda, Cat mora preživjeti pomorske bitke i jednomjesečno putovanje do Maroka, prije nego što bude prodana u roblje. No najprije privlači pažnju kapetana ratne galije, muškarca na svetoj misiji da ubije i zarobi nevjernike. Gusari su protjerani mauri iz Španije koji su utočište našli u Saliju u Maroku. Osim dijelova teksta prevođenih sa originalnog pisma tu su I drugi artefakti.
Prednost ovog romana zasniva se najprije u historijskoj podlozi. U romanu ritmičkim koracima dobivamo podatke koji nas lociraju u mjesto i vrijeme, daju historijski pregled nekadašnjih događaja i bogatim (ali ne i napornim) opisima oživljavaju sliku prošlog vremena. Tmurnoj slici engleskih obala suprotstavlja se bogatstvo islamskog svijeta koji je u to vrijeme u ekspanziji na dva kontinenta. Iscrpno je opisan pojam piratstva i gusarstva u tadašnjoj političkoj situaciji, a na kraju knjige nudi se sistematiziran pregled svih bitnih detalja na koje je autorica naišla prilikom istraživanja.
Jedna od najzanimljivijih sitnica u knjizi bila je usporedba vrijednosti žene: praveći se da je plemenitog roda, Cat je (nenamjerno) postigla da joj cijenu otkupnine podignu na 800 funti, dok joj je u Kornwelu cjelogodišnja plata iznosila 4 funte, od čega su se još odbijali troškovi za stanovanje i hranu.
Deseti dar je isprepletena priča o dvije mlade žene: o pustolovini koja je započela prije četiristo godina na krševitoj obali Cornwalla i koja će završiti na prašnjavim bazarima savremenog Maroka. To je potraga za tajnama – i ujedno priča o pronalaženju ljubavi ondje gdje bi ste je najmanje očekivali… I ne samo to. Pred vama se otvara jedna nova kultura, običaji, drugačije ispričana priča. Nikad doispričana priča o gusarstvu u sredozemlju, savezima, progonstvima, interesima.
Potraga za novim, primjer neustrašivosti koja vas vodi u nepoznato. Kao što možemo vidjeti to se proteže i na samu autoricu ove knjige Jane Johnson koja je I sama istražujući za ovaj svoj prvi roman ljubav pronašla u Maroku, vratila se u London, napustila posao urednice u izdavačkoj kući i udala za svog berberskog gusara.
Mirsa Šarić
Rođena je 1961. godine u Zagrebu. Gimnaziju je završila u Gradačcu, a Filozofski fakultet na Odsjeku za komparativnu književnost i bibliotekarstvo u Sarajevu. Živi u Gradačcu i radi kao bibliotekar u Javnoj biblioteci “Alija Isaković”. Novinarstvom se amaterski bavi od 1985. godine. Bila je prvi urednik časopisa “Diwan”. U Gradačcu organizira književne večeri, promocije i debatne panele.
Radio Gradačac / Mirsa Šarić (JU Javna biblioteka “Alija Isaković” Gradačac)
