Na 45. gradačačkom Sajmu poljoprivrede i prehrambene industrije održana je promocija knjige „Šljive i proizvodi od šljiva“. Knjiga je djelo grupe autora a urednici su prof.dr. Midhat Jašić, prof.dr. Drago Šubarić i prof.dr. Kadrija Hodžić.
– Knjiga je pokazala visoki interes kako akademke zajednice tako i proizvodjača i prerađivača šljive. Internacionlni karakter promociji dali su eminentni profesori iz inozemstva posebno sa Sveučilišta u Osijeku. Obzirom da je knjiga bila posvećena doajenima u oblasti voćarstva prof.dr. Dževadu Jarebici i dipl.ing. Senadu Malohodžiću, novinaru i publicisti, promociju su uveličali članovi obitelji i profesori sa Univerziteta u Sarajevu i Tuzli, rekao je urednik prof.dr. Midhat Jašić.
Prof.dr. Drago Šubarić, prorektor Sveučilište Josipa Jurija Strossmayer u Osijeku, ističe kako je knjiga obuhvatila stručne aspekte šljive u lancu vrijednosti od farme do stola kao što su: sortiment, proizvodnja, sušenje, tehnološka dorada, pakiranje, kvalitet, standardizacija, tržište te šljivu u kulinarstvu.
Jedan od urednika, prof.dr. Kadrija Hodžić, je rekao da osim što smo ponosni na tradiciju šljive, od šljive se može odlično živjeti, šljiva može biti interesantna za nauku, investitore, studente i da svako od nas može imati po jednu šljivu.
– Naša namjera je bila trojaka i drago mi je da smo to prepoznali. Prva namjera je bila da skrenemo pažnju na tradiciju šljive. Naši narodi su prije stotinu i više godina imali šljivu kao kultnu prehrambenu i kulturološku kategoriju. Šljiva je u narodnim pjesmama, u našim prezimenima, našim toponimima. Šljiva je prije 100 i više godina bila platežno sredstvo a u gdinama unazad glavni vanjsko-trgovinski predmet. Šljiva je bila predmet našeg predstavljanja davne 1876. godine u Filadelfiji. Time smo se ponosili i naša namjera je vratiti taj kult, jer puno znači u našim životima. Osim što vraćamo tradiciju, koja je uvijek vrijedna pažnje, želimo da ukažemo na ono što šljiva danas može. Vjerovali ili ne, u jednoj godini smo klasificirani kao 10 zemlja u svijetu koja proizvoidi šljivu. Danas mi imamo 12,5 miliona stabala na 78 hiljada hektara. To je ogromna količina. Ali, prema procjenama, 30% šljive poropadene, 40 psoto ide u rakiju, nekih 25-27 posto se preradi a samo tri do pet posto ide u suhu šljivu. Govorili smo o kultu suhe šljive, 1908. godine 39 hiljada tona je izvezeno suhe šljive, sa primitivnim pušnicama i ljudima koji nisu znali tehnologiju. A danas, opet prema procjenama, jedva dobacimo do dvije hiljade tona. Imamo sve prirodne pretpostavke, 66 posto brdsko-planinskog terena koji pogoduje uzgoju šljive. Imamo klimatske i ekološke uslove. Samo smo problem mi. A to je upravo namjera autora i uređivača da skrenemo pažnjiu na tu kulturološku, nutritivnu, socijalnu i privrednu važnost šljive. Nema voća koje je važnije. I treća namjera je da knjigu posvetimo onima koji su prvi skrenuli pažnju na šljivu. Na svu sreću, u posljednje vrijeme imamo Strategije razvoja koje u manjoj mjeri imaju šljivu. Imamo Privrednu komoru Tuzlanskog kantona i pišući svoj članak bio sam inspiriran onom što je govorio sekretar Suad Selimović o šljivi kao bh. brendu. Mi držimo da će ideja šljive ostati i širiti se i nadati je se da će se šljiva vratiti u naše živote, rekao je prof.dr. Kadrija Hodžić.
Na promociji su o šljivi ali i doajenima bh. voćarastva i novinarstva u poljoprivredi Dževadu Jarebici i Senadu Malohodžiću govorili autori i recenzenti. Takođe, prisutnima su se obratili prodekan Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu prof.dr. Milenko Blesić, prodekan Tehnološkog fakulteta u Tuzli prof.dr. Sabina Begić i Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku dr.sc. Jurislav Babić.
Knjiga će naći mjesto u kao udžbenik ali i kao vodič u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i kulinarstvu.
Radio Gradačac / Služba za informisanje Gradačačkog sajma
