Biblioteka „Alija Isaković“ je u povodu Mjeseca knjige nedavno održala promociju romana „Đeneral na bijelom konju“ autora Ramiza Salihovića. Promotori su bili književnici Nurija Delić i Šimo Ešić, urednik i vlasnik Izdavačke kuće „Bosanska riječ“ u čijem izdanju je prošle godine štampan ovaj roman.
Kako je istaknuto, u temelju ovog romana ugrađen je antiratni stav, suprotstavljanje mržnji, nasilju i diskriminaciji. Sadržajno i tematski oslanja se na autorove knjige: Priče sa broda Titanik i Očev testament.
– Roman koji je pred nama sam odbolovao čitajući u rukopisu. Jer je on jedan od rijetkih koji se, na neki način, posvetio vrlo značajnoj a potpuno prešućenoj temi koja se sama nametnula u ratnim zbivanjima 90-tih godina. A to je zločin silovanja. Salihović u „Đeneralu na bijelom konju“ svojim prefinjenim stilskim jezičkim izrazom nadilazi puku dokumentarnost. Ovo je drama odrastanja i traganja za vlastitim identitetom jednog od predstavnika tzv. „nevidljive djece“ i silovanih majki-žena, marginaliziranih i prepuštenih samih sebi. Roman „Đeneral na bijelom konju“ svojom umjetničkom istinom i iskrenošću sigurno će pronaći svoje čitaoce. Ja sam siguran da će možda i u društvu pokrenuti to pitanje, da se odnos prema toj djeci i tim ženama gleda iz sasvim jednog drugog ugla. I, možda, da se popravi, rekao je Šimo Ešić.
Autor romana Ramiz Salihović je izrazio posebno zadovoljstvo što ovo djelo promovira u Gradačcu jer se dijelom radnja romana dešava u Gradačcu.
– Glavni junak romana je rođen, upravo u toku rata , u ratnoj bolnici u Gradačcu. A ja sam emocionalno vezan za Gradačac jer tu mi je rođen sin. Uz to, mi smo susjedi ili komšije, kako hoćete. Odrastao sam u Modriči i godinama radio kao profesor u srednjoškolskom centru, a sada živim u Tuzli. Dok sam živio u Modriči s radošću sa dolazio u Gradačac. Radost mi je i zadovoljstvo što svoj roman „Đeneral na bijelom konju“ mogu da predstavim svojim starim ali i mojim budućim, potencijalnim čitaocima ovdje u Gradačcu, rekao je Salihović.
O sadržaju, jeziku, stilu, lokacijama i porukama romana više je govorio promotor Nurija Delić.
– Roman ima 218 stranica i 30 poglavlja. Ono što autor kaže u ovom hrabrom djelu, nije samo razuzdana samovolja. Autor je vidio problem u društvu. To je hiljadama godina i nije to prvi put, ovo što je u Bosni bilo. To nije njegovo svojeglavo htijenje, nego krajnja nužnost. Ovo se djelo moralo dogodit, ono je moralo biti napisano. Sam naziv je veoma interesantan i zanimljiv „Đeneral na bijelom konju“. Đeneral je započeo priču, on ga je i završio. Ali sve kroz prizmu mladog Bekira Begovića, pojašnjava Nurija Delić ističući da su lokacije romana u Modrići i Gradačcu, tako da je čovjeku iz ovih krajeva toplo oko srca da se ovo nazivlje s punim pravom nalazi u ovom romanesknom poduhvatu.
I neki likovi su poznati: nastavnik Mlađo, matematičarka Radmila, grafičar Džemal, …
Kako je istaknuto, nije ovo samo žanrovski roman o odrastanju, kakve susrećemo u savremenoj recentnoj bih. književnosti. Autor je napisao roman inovativan i aktuelan, s mjerom u svakom pogledu, u snažnom dramskom zamahu, preciznosti oblikovanja misli i jezika primjernih uzrastu i sklonosti mladog grafičara-slikara, budućeg pisca, koji u svakom pogledu nadrasta svoje drugare koji ga vrijeđaju i marginalizirane vršnjake iz kruga tzv. „nevidljive djece“.
Knjiga je izašla u povodu 25 godina postojanja Izdavačke kuće „Bosanska riječ“ iz Tuzle i ovo je 85 roman koji je objavljen u tom periodu, a ukupno je štampano preko 900 naslova brojnih autora.
“Pjesmu o majci” koja je izazvala niz emocija kod prisutnih interpretirala je Nisveta Junuzović.
Radio Gradačac
