Za sve kršćane koji Božić slave po Gregorijanskom kalandaru danas je Badnjak.
Badnjak, Badnji dan ili Badnja večer je naziv dana prije Božića kada se slavi rođenje Isusa Krista. Kulminacija je to intenzivne pripreme za Isusov dolazak na zemlju u dječjem obliku koje je počelo još prije četiri sedmice, na prvu nedjelju došašća ili adventa.
Na Badnjak se uređuje kuća za Božić, kiti se božićno drvce, peku se kolači. Tradicionalno se na Badnjak posti i ne jede meso. Badnjak je također ime za drvo, panj koji se, prema tradiciji, palio na ognjištu uoči Božića.
Kulminacija pripreme za blagdan Božića bit će mise ponoćke koje se služe u svim crkvama.
Mise polnoćke se služe u crkvama u ponoć ili sve češće dječje polnoćke u 20 sati kako bi najmlađi vjernici sa svojim roditeljima doživjeli euharistijsku svečanost rođenja maloga Boga.
Badnji dan ili Badnjak, a posebice badnja večer, bogati su običajima i folklornim sadržajima. Naziv je taj dan prije Božića najvjerojatnije dobio od riječi bdjeti, biti budan, biti bodar, tj. znači noć u kojoj se bdije. Vrhunac toga bdjenja jest proslava polnoćke.
Bdjenje počinje uvečer kad se obitelj okuplja oko stola, i dalje s posnim jelima, i unošenjem badnjaka i slame kad, u nekim krajevima u BiH, domaćin pozdravlja ukućane pozdravom koji naviješta skori Božić.
Rimokatolička crkva, protestantske i Anglikanska crkva, kao i neke pravoslavne crkve koje su prihvatile novo računanje vremena, danas slave Badnjak odnosno Badnji dan, vrijeme prije Božića kada se slavi rođenje Isusa Krista.
Radio Gradačac
