Najnovije vijesti

Naša mlada i uspješna sugrađanka dr. Sumedina Spahić Vukojević prezentovala rezultate istraživanja doktorskog rada

01/09/2019 | objavio Radio Gradačac
Naša mlada i uspješna sugrađanka dr. Sumedina Spahić Vukojević prezentovala rezultate istraživanja doktorskog rada
GRADAČAC

Prije mjesec dana Sumedina Spahić Vukojević odbranila je na Poljoprivrednom fakultetu Selçuk Univerziteta u Konyi (Republika Turska), na odsjeku ekonomija poljoprivrede, doktorski rad ”Strukturna analiza i razvojne mogućnosti proizvodnje šljive na području Gradačačke provincije, Bosna i Herzegovina”.  Tim povodom na 46. međunarodnom sajmu poljoprivrede i prehrambene industrije – Sajmu šljive u Gradačcu održana je prezentacija rezultata istraživanja doktorskog rada Sumedine Spahić Vukojević.

Autorica je rodom iz Gradačca gdje je zavšila osnovnu i srednju školu a diplomirala je i magistrirala na Poljoprivredno-prehramenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Zahvaljujući Republici Turskoj doktorsku disertaciju je pripremala i odbranila na Univerzitetu u Konyi.

Iako je za svoj dikotorski rad mogla izabrati internacionalnu temu ipak se odlučila za šljivu i rodni Gradačac.

Gradačac je tradicionalan voćarski kraj. Prvenstveno se uzgaja šljiva kojoj je posvećena jedna od najznačajnih manifestacija u Bosni i Hercegovini „Sajam šljive“. Proizvodnja šljive na području gradačačke regije ima važan privredni značaj. Po tom proizvodu ovo područje je odavno poznato jer su se značajne količine svježe i suhe šljive, pored podmirivanja vlastitih potreba, izvozile na evropsko i svjetsko tržište. Zbog toga se nametnula potreba da se o toj proizvodnji i danas izučava i zabilježe proizvodna i druga kretanja, rekla je dr. Sumedina Spahić Vukojević.

Nažalost, u posljednjih nekoliko godina gradačački proizvođači se susreću sa jako velikim problemima plasmana i otkupa šljive.

Zbog toga je ovo doktorsko istraživanje upravo i urađeno na području ove regije, sve sa ciljem kako bi se garadačačkim proizvođačima pomoglo da proizvodnju šljive, a tako i njenu marketing strategiju, razviju i podignu na značajan nivo te na taj način sa ponosom očuvaju dugogodišnju tradiciju proizvodnje, ističe Spahić Vukojević.

Kako navodi, istraživanje u okviru ovog doktorskog rada imalo je za cilj da utvrdi  kakvo je stanje proizvodnje šljive na ovom području, da se odrede trenutne proizvodne tehnologije i socio-ekonomska struktura proizvodnje šljive, uradi ekonomska analiza proizvodnje šljive na gazdinstvima. Nakon utvrđene postojeće strukture proizvodnje šljive na gazdinstvima utvrđeni su strateški pravaci razvoja proizvodnje šljive na području Gradačca i šire.

Naučno istraživanje je pokazalo da se u Bosni i Hecegovini od voćarskih kultura najviše uzgaja šljiva i 2017. godine bilo je 12.441.167 stabala. Nažalost, u odnosu na razvijenije poljoprivredne zemlje prinos je veoma slab i iznosi šest kilograma po stablu. Gradačački proizvođači šljive su vodeći u Tuzlanskom kantonu ali i njihovi prinosi su na prosječnom nivou.

Iz godine u godinu ukupna proizvodnja i prinosi šljive su u padu. Razlog su visoki troškovi proizvodnje koji iznose 1,89 KM/kg i znatno su veći od prosječne otkupne cijene koja je u 2017. godini iznosila 0.73 KM za kilogram svejže šljive, navela je dr. Sumedina Spahić Vukojević. 

Istraživanje za ovaj doktorski rad je urađeno 2017-2018. godine sa 65 proizvođača šljive na području općine Gradačac.

Dakle, za predmet istraživanja u ovom radu odabrano 65 gazdinstava, čije su parcele sa zasadima šljive bile različitih veličina. Prosječna površina posmatranih gazdinstava iznosila je 19,79 duluma. Najzastupljenije sorte šljive koje se uzgajaju na ispitivanim gazdinstvima su Stenley, potom slijede Čačanksa ljepotica, Čačanska rana, President, Čačanska rodna, Čačačnska najbolja, Felicija. U nešto manjim količinama su zastupljene novije sorte šljive kao što su Elena, Rut, Azenka, Hanita, Katinka te Čačansko zlato, ističe dr. Sumedina Spahić Vukojević.

Analiza je pokazala da najveća količina šljiva na ispitivanim gazdinstvima prodaje se u svježem stanju (94,98 %), suha šljiva je zastupljena u jako malim količinama svega 3,01 % dok se jedan manji dio šljive prerađuje i prodaje u rakiji 2,01 posto. Također, cijene šljiva na području Gradačca iz godine u godinu stalno se mijenjaju, uz stalni pad. Zbog toga, 74 posto anketiranih proizvođača ne razmišlja o novim zasadima šljive. O organskoj proizvodnji gotvo da se i ne razmišlja.

Kažu da je proizvodnja na usitnjenim parcelama nerentabilna, da nisu dovoljno motivirani, nemaju adekvatnu podršku vlasti, izostaje regresiranje nabavke đubriva, zaštitnih sredstava i naftnih derivata. Primjetan je nedostatak hladnjača ali i veoma mali procenat stavljanja na tržište šuhe šljive. Ipak, najveći problem je plasman i kontinuirana prodaja šljive.

Dr. Sumedina Spahić Vukojević smatra da je u narednom periodu nepohodno stvoriti preporznatljiv brend gradačačke šljive o kojoj se nedovoljno govori.

Veoma je važno osnažiti kvalitet i dostupnost na tržištu. Bilo bi potrebno ponuditi šljive u drugačijem obliku u vansezonskom periodu, slično kao u susjednim zemljama poput Srbije i Poljske. Atraktivno pakovanje, svježina i kvaliteta proizvoda doprinijele bi poboljšanju kako promocije tako i same prodaje ove voćarske kulture. Suhe šljive atraktivnog pakiranja mogle bi se neprestano nuditi potrošačima tokom cijele godine, kako na domaćem tako i na inozemnom tržištu, kaže Sumedina Spahić Vukojević.

Dodaje da je potrebno povećati podršku svih nivoa vlasti razvoju šljivnog sektora u Bosni i Hercegovini a posebno u gradačačkom kraju. Koristiti pristupne fondove EU i drugih međunarodnih organizacija i institucija za dodjelu grant sredstva. Povećati produktivnost poljoprivredne proizvoidnje i raditi na modernizaciji šljivarstva.

Da bi se povećali prihodi poljoprivrednika, koji se bave uzgojem šljiva, potrebna im je pomoć svih nivoa vlasti. Treba poboljšati komunikaciju proizvođača i lokalnih vlasti. Ujedno bi se na ovom području trebalo kontinuirano provoditi obrazovanje i organiziranje proizvođača šljive, kako bi provedba marketinških aktivnosti mogla biti moguća. Osnovni mehanizam unapređenja transfera znanja jeste jačanje postojeće savjetodavne infrastrukture, kaže Spahić Vukojević.

Za kraj je poručila da proizvođači trebaju pronaći i stvoriti nove proizvode koji će udovoljiti zahtjevima potrošača.

Stoga je nužno da se svi proizvođači udruže i pronađu jedinstvenu ponudu za kupce na domaćem i inostranom tržištu, kazala je dr. Sumedina Spahić Vukojević.

Radio Gradačac / Služba za informisanje GS

Comments are closed.