Oops! It appears that you have disabled your Javascript. In order for you to see this page as it is meant to appear, we ask that you please re-enable your Javascript!

Najnovije vijesti

Održan okrugli sto “Gradačac u 19. stoljeću”

15/05/2018 | objavio Radio Gradačac
Održan okrugli sto “Gradačac u 19. stoljeću”
KULTURA

U subotu (12.05.2018.) godine je u prostorijsama Medžlisa Islamske zajednice Gradačac održan okrugli sto „Gradačac u 19. stoljeću“. U dvije sesije prezentovano je šest radova. U prvoj sesiji je dr.sc. Seda Selimović govorio na temu društvenih i ekonomskih promjena u Gradačcu za vrijeme austro-ugarske uprave (1878-1918.).

U ovom periodu pojavljuje se novi sloj stanovništva to su činovnici i intelektulaci. 1885. godine je bio samo jedan učitelj. U periodu austro-ugarske se pojavljuju privrednici i radnici. Zanimljivo je da su muslimanski zemljoposjednici u tom periodu stalno slabili i propadali. Početkom 20. stoljeća bilo je 30-tak kmetskih porodica. Primjetna je tendencija da na osnovu zelenaškoga kapitala i renterijerstva muslimanski zemljoposjedi prelaze u nemuslimanske ruke, rekao je dr.sc. Sead Selimović.

O Gradačcu u vrijeme austro-ugarske uprave kroz djela Mustafe Imamovića govorio je dr.sc. Edin Mutapčić. Ovom prilikom je naglasio da prof. Imamović svrstava Gradačac u treću kategoriju gradova pod austro-ugarskom upravom.

Gradačac u ovom periodu doživljava demografsku stagnaciju, naručito kod muslimanskog stanovništva. Pet do šest posto pismenog stanovništva su bili muslimani. Profesor Mustafa Imamović pokušava naći one najznačajnije ličnosti i promjene koje Gradačac doživljava u tom periodu. Postojale su tri kotarske ispostave u Šamcu, Modriči i Srebreniku, što znači da je Gradačac bio mnogo širi kompleks obuhvaćajući ogroman teritorijalni prostor. U tom periodu se razvija šljivarstvo i daju se nagrade za razvoj šljivarstva. Dolazi do početka zadrugarske proizvodnje, naglašava dr.sc. Edin Mutapčić. 

Posebno je istakao koliko prof. Imamović ima značaja u izučavanju historije Bošnjaka i Gradačca, rekavši da Mustafa Imamović zavređuje da neka ulica i odgovarajuća ustanova u Gradačcu nosi ime po njemu.

Dr.sc. Amir Karić imao je temu „Bošnjačka politika i posljedice događaja iz 19. stoljeća“. On je naglasio da nepoznavanjem prošlosti ne mogu se razumjeti dešavanja u sadašnjosti.

Sadašnjost i prošlost utiču na budućnost generacija. Četiri događaja iz prošlosti su obilježila našu državotvornu svijest od kojih su se dva pozitivno odrazila. Centralni događaj državotvornosti za svijest Bošnjaka je osnivanje Pokreta za autonomiju (Gradaščević) i sa tom idejom Bosna prelazi u 21. stoljeće. Drugo značajno dešavanje je boj pod Banjalukom 1737. godine. Događaji koji su razarajuće uticali na svijest o državnotvornosti Bošnjaka su kažnjenička ekspedicija Omer-paše Latasa (1851.) i protjerivanje Bošnjaka iz Sandžaka 1804. godine, rekao je dr.sc. Amir Karić.

Dr.sc. Šefko Sulejmanović se dugi niz godina bavi džamijama i ovaj put je govorio o džamijama u Gradačcu u 19. stoljeću. Istakao je da su gradačački kapetani ostavili veliki trag u vjerskom životu. Sulejmanović je govorio o tome kako su nastajale džamije u Gradačcu i ko su njihovi graditelji.

Teoretičari tvrde da džamije govore o stanju naroda. Najstarija džamija je Mehmeda halife 1123. koja je nestajala sa dolaskom austro-ugarske vlasti, rekao je Sulejmanović.

Zatim je govorio o sviračkoj džamiji, džamiji Hisejniji, bukvarskoj i Reuf-begovoj džamiji. Postavio je pitanje koje navodi na razmišljanje.

Zašto džamije koje su nastajale u tom periodu nose naziv naselja u kojem su građene a ne po nekom imamu? To su džamije Biberovo Polje, Međiđa Donja, Vučkovci Donji i Zelinja Srednja. Je li razlog za to što u tom periodu dolazi do društvenih i političkih promjena, pita se dr.sc. Sulejmanović.

O popisu stanovništva u Bosanskom ejaletu u 19.stoljeću sa osvrtom na Gradačac govorio je mr.sc. Kemal Nurkić.

Osmanlije prvi popis rade 1431. i svakih 30 godina. U tom popisu nije bilo prezimena, nego ime, ime oca i opis. Treći pokušaj popisa bio je za vrijeme Omer-paše Latasa koji je htio prisilno da popiše sve muške stanovnike od kuće do kuće i to je tražio od imama. Imami baš i nisu bili za to, tako da na taj popis treba dodati još deset posto muškaraca koji nisu popisani zbog obaveznog služenja vojnog roka. Tada, 1850. godine je na području Bosanskog ejaleta bilo 444.440  muška člana domaćinstava (muslimana i nemuslimana). Kada tome dodamo i žensku čeljad, polovinom 19. stoljeća u bosanskom je ejaletu je živjelo oko 900.000 stanovnika, rekao je Nurkić.

U defteru iz 1851, godine vidljivo je da je Gradačac kao kasaba pripadao Gračaničkom kadiluku. Kala mahala, današnji centar Gradačca, brojala je 584 muških stanovnika. U mahali Čaršija živjelo je 353 a u mahali Bukva njih 228. Mahala Sviracje imala je 430 muških stanovnika, podaci su koje je prezentovao mr.sc. Kemal Nurkić.

„Musalla u Gradačcu“ naziv je teme o kojoj je govorio mr.sc. Nusret Kujraković rekavši da pojam musalla označava mjesto gdje se klanja, odnosno mesdžid na otvorenom koji služi za okupljanje većeg broja vjernika za obavljanje namaza.

Bio je običaj da se džume klanjaju na jednom mjestu a bajram-namazi na drugom, tako da je musalla bilo mjesto socijalizacije tadašnjeg stanovništva. Postojale su dvije vrste musalla džumanske (bajramske) i česmanske. Ove druge su se gradile pored turbeta i česmi, mjesta gdje su prolazili i odmarali se karavani i putnici. Svaki veći grad u BiH je imao musallu i danas je najpoznatija u Sanskom Mostu, istakao je Kujraković.

Kazao je kako se u Gradačcu musalla nalazi na uzvišenju kod zidina gradačačke tvrđave i ne zna se kada je formirana.

Vjerovatno je u 18. stoljeću i bila je vakuf Reuf-begove džamije i egzistirala je tokom 19. stoljeća. U jednom dijelu musalle je bilo mezarje gdje se klanjala dženaza. Prostirala se na preko 5.000 m2 a u 20. stoljeću već gubi svoju funkciju, ali egzistira kao vakuf koji je izdavan pod zakup do 1986. godine. Kada je izvršena transformacija vakufa, taj dio je isparcelisan i određen da se grade stambene jedinice. Te parcele su prodane za gradnju privatnih porodičnih kuća, rekao je mr.sc. Nusret Kujraković.


Nakon završenih prezentacija radova usvojeni su zaključci okruglog stola:

a) Istraživanje i proučavanje historije Gradačca u 19. stoljeću nije moguće detaljno uraditi bez uvida u arhivsku građu iz perioda osmanske uprave, te se predlaže da se kod nadležnih institucija pokrene inicijativa za prikupljanje te građe o Gradačcu na jedno mjesto i njeno postepeno prevođenje na bosanski jezik,

b) S obzirom na naučni doprinos Mustafe Imamovića u istraživanju historije BiH, a posebno Gradačca, kao i poklanjnje oko 2000 knjiga, smatramo da pri gradskoj biblioteci “Alija Isaković” u Gradačcu treba ustanoviti posebno odjeljenje zaostavštine Mustafe Imamovića, te jednu od gradačačkih ulica nazvati po njegovom imenu,

c) Pokreće se inicijativa da se valorizira dosadašnji angažman Nusret-efendije u istraživanju i afirmaciji kulturno-historijskog naslijeđa Gradačca i okoline putem brojnih objavljenih radova i organizacije okruglih stolova, tribina i naučnih skupova.


Okrugli sto je organiziran u okviru kulturno-vjerske manifestacije “Dani islamske duhovne kulture” i predramazanskih aktivnosti.

 

Radio Gradačac

Comments are closed.