U Gradačcu je 20. januara 2023. organiziran razgovor o naučnom doprinosu profesora Mustafe Imamovića proučavanju bosanskohercegovačke historije i kulture. Sudjelovali su Husnija Kamberović, Nedim Rabić, Amira Turbić Hadžagić i Edin Mutapčić.
Husnija Kamberović je govorio o značaju knjige „Pravni položaj i unutrašnji politički razvitak Bosne i Hercegovine 1878-1914“ u kojoj je Imamović analizirao status i pravni i politički razvitak BiH krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Prema Kamberovićevom mišljenju, riječ je o jednoj od najuticajnijih knjiga u našoj historiografiji, u kojoj je Imamović, oslanjajući se na svoje znanje pravnih pojmova i pravne historije, s jedne, te temeljita historiografska istraživanja, s druge strane, postavio teze koje je slijedila gotovo sva kasnija literatura. Imamović tu raspravlja o pojmovima suvereniteta, statusu bosanskohercegovačkoga stanovništva, finansijskim i agrarnim pitanjima, organizaciji vlasti i razvoju građanskih politika u Bosni i Hercegovini (srpske, hrvatske i muslimanske) početkom 20. stoljeća.
Osim toga, Kamberović je naglasio da je značaj Mustafe Imamovića i u tome što je on otvarao brojna pitanja bosanskohercegovačke, a posebno bošnjačke historije i kulture, poput pitanja bošnjačke emigracije, o čemu je napisao i knjigu „Bošnjaci u emigraciji“.
Nedim Rabić je govorio o važnosti „Historije Bošnjaka“, u kojoj je Imamović pokazao koliko je dobar u pisanju sinteza. Prema Rabićevom mišljenju, ova je knjiga, iako je doživjela i nekoliko kritika, još uvijek vrlo važna i na njene teze će se naša historiografija još dugo vraćati. Rabić je također ustvrdio da je Imamović bio pravi primjer intelektualca, koji se angažira u društvu, ali postavlja pitanja i nudi odgovore na brojna društvane pitanja.
Amira Turbić Hadžagić je govorila o Imamoviću kao vrsnom stilisti i o njegovoj ulozi u istraživanju pojedinih pitanja iz historije jezika i bošnjačke književnosti. Hadžagić Turbić je analizirala tekstove koje je Imamović kasnije objedinio u knjizi „Knjige i zbivanja“ ukazujući na pojedine Imamovićeve teze koje su važne i za današnju kulturu, poput Imamovićevog zalaganja za očuvanje ćirilice u kulturi Bošnjaka.
Edin Mutapčić, koji je bio blizak saradnik profesora Imamovića, moderirao je razgovor, ali i izdvojio važnost koju profesor Imamović ima u uspostavljanju historije države i prave, te naglasio kako su danas na univerzitetima u BiH (ili barem u FBiH) većina predavača historije države i prava svoja znanja sticali kod profesora Imamovića.
Razgovor je organizirao BZK „Preporod“ u Gradačcu. U ima organizatora, skupu se obratila Nadira Pamuković.
Ovim skupom „Preporod“ u Gradačcu je još jednom pokazao koliko je važno njegovati sjećanja na znamenite pojedince gradačačke prošlosti.
Mustafa Imamović je rođen u Gradačcu 1941., a umro u Sarajevu 23. januara 2017. godine.
Radio Gradačac / historiografija.ba
