Poštovani čitaoci želim vam dobar dan. Ovog pretprazničkog petka, kako to i dolikuje predstaviću vam roman jedne mlade književnice. Govorim o Kristini Gavran a njen roman je “Gitara od palisandra”. Pogovor ovog djela potpisuje Jagna Pogačnik čije smo tekstove i mi objavljivali u časopisu za kulturu “Diwan”.
Kristina Gavran rođena je 1987. godine u Zagrebu. Diplomirala je dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti 2013. godine. Radila je kao dramski pedagog u Teatru Tirena, glumi u dječjim predstavama, piše za teatar.hr i vodi radionice kreativnog pisanja i dramske igre za djecu i odrasle. Iz tog, studentskog perioda poznate su joj drame: “Zvonimir”, “Pred vratima”, “Gaudeamus igitur – prizori iz studentskog života”, “Dedal i Ikar” te “Napušteni”.
Dobitnica je Erasmus stipendije, usavršavala se u Birminghamu gdje je radila kao dramaturg na nekim projektima Drama “Spremni” nagrađena je prvom nagradom Marin Držić koju dodjeljuje Ministarstvo kulture za 2012. godinu. Piše i za djecu, te je dva puta nagrađena na konkursu Mali Marulić za najbolji dramski tekst za djecu. Za dramu “Dječak koji je tražio zmaja” osvojila je drugu nagradu 2012. godine. Iste godine osvojila je treću nagradu Mali Marulić za dramu “Koruptivitis u Mišogradu”. Piše kratke priče koje su objavljene u Večernjem listu i časopisu Zarez, a za kratku priču “Anastazija” nagrađena je Nagradom Zlatko Tomčić koju dodjeljuje Književni krug grada Karlovca.
“Gitara od palisandra” Kristine Gavran je roman fokusiran na pet ženskih sudbina. Naizgled stoljećima udaljene, svaka u svome svijetu i u svojoj priči, sa svojim zatvorenim svjetovima koji su evoluirali od mita i praznovjerja do savremenih obrazaca ponašanja i ženske emancipacije, na kraju će romana te žene biti povezane u veliku priču o tajanstvenim vezama koje se pružaju među stoljećima, ponekad povezane nevidljivim nitima, a ponekad, kao u ovom slučaju gitarom kao artefaktom velikog kruga života.
Na prvi pogled, u ovoj knjizi postoji sadržaj, što pogrešno navodi da se radi o zbirci priča. Moderni roman strukturalno i sadržajno upravo je to što nam donosi Kristina Gavran u svom djelu Gitara od palisandra.
Kristina Gavran je u jednom intervjuu na pitanje šta njene junakinje povezuje, a šta razdvaja, odgovorila sljedeće:
„Baš kao što gitara ne bi mogla nastati da nije bilo sjemenke palisandra, klice i mladice koja je izrasla u snažno stablo u čijoj su krošnji pjevale ptice, tako ni Petra ne bi bila snažna kao stijena da nije bilo žena prije nje – Gabrijele, Sirotice, Ruže, Ashe. Tih pet žena povezane su u istu priču neraskidivim nitima, i iako se neke od njih nikada ne susretnu, svaka sa svojim odlukama utječe na onu drugu. Povezanost u prirodi, povezanost među ljudima, baš kao i povezanost između ljudi i prirode me fascinira i inspirira. Nitko ne živi sam za sebe, samo u svojoj priči. Svi smo povezani, bez obzira na geografske ili vremenske udaljenosti. Mislim da je to u današnje vrijeme klimatske krize toliko jasno i vidljivo da jedino što možemo učiniti jest preuzeti odgovornost. To preuzimanje odgovornosti je ključna poveznica među mojim likovima. Željela sam napisati roman o snažnim ženama.“
U pogovoru ovom romanu Jagna Pogačnik je istakla:
„U ovom romanu sve je na svome mjestu, kompozicijom podsjeća na velika glazbena djela i način na koji su skladana. Dapače, Kristina Gavran piše kao da sklada, plete mrežu riječi i događaja, pazi na tempo i light-motive i uspijeva postići sjajne efekte suptilnim izvođačkim nijansiranjem. Sjajno zamišljena, spajanjem prostora i vremena i dojmljivim referiranjem na bajku njezina je priča i ženska (na način koji nema veze sa ‘ženskim pismom’) i glazbena (ne na prvoj, nego dubinskoj strukturalnoj razini) i, što je najvažnije, svevremena. Priča o povezanosti sudbina, slučaju i ‘slučaju’, žrtvi i ljubavi, zavijena u plašt nekih prošlih vremena i žanrova koji naginju čudesnom i fantastičnom, jedna je od onih univerzalnih priča koje se mogu čitati uvijek i svuda s jednakim čitateljskim užitkom.“
Roman Kristine Gavran ‘Gitara od palisandra’ u izdanju izdavačke kuće Disput prošle je godine bio u finalnom izboru za književnu nagradu tportala.hr. (korišteni podaci tportala.hr)
U ovaj pretpraznički petak i jedna poruka od mene:
Drage i poštovane žene, majke, komšinice, prijateljice, neviđene i znane, budite ponosne što postojite.
Jer toliko je umjetničkih djela nastalo zahvaljujući vašoj ljepoti, i postojanju, toliko je književnih djela posvećeno vama,
toliko je lijepih, najljepših riječi vama izgovoreno …. i još je malo.
Želim vam sretan praznik! Mirsa Šarić
Mirsa Šarić
Rođena je 1961. godine u Zagrebu. Gimnaziju je završila u Gradačcu, a Filozofski fakultet na Odsjeku za komparativnu književnost i bibliotekarstvo u Sarajevu. Živi u Gradačcu i radi kao bibliotekar u Javnoj biblioteci “Alija Isaković”. Novinarstvom se amaterski bavi od 1985. godine. Bila je prvi urednik časopisa “Diwan”. U Gradačcu organizira književne večeri, promocije i debatne panele.
Radio Gradačac / Mirsa Šarić (JU Javna biblioteka “Alija Isaković” Gradačac)
