Oops! It appears that you have disabled your Javascript. In order for you to see this page as it is meant to appear, we ask that you please re-enable your Javascript!

Najnovije vijesti

Sutra u Tuzli promocija knjige našeg sugrađanina Sevreta Mehmedćehajića

16/04/2019 | objavio Radio Gradačac
Sutra u Tuzli promocija knjige našeg sugrađanina Sevreta Mehmedćehajića
Promocije

U organizaciji Biblioteke “Behram-beg” u Tuzli sutra, 17. aprila, biće upriličena promocija knjige “Intervju” našeg sugrađanina Sevreta Mehmedćehajića.

Radi se o zbirci priča koju će promovisati akademik dr. Osman Sinanović, književnik Fahrudin Sinanović i profesor književnosti Adnan Pejčinović, uz prisustvo autora.

Promocija će biti održana u prostoru biblioteke na Sonom trgu sa početkom u 19 sati.


Književni prvijenac Sevreta Mehmedćehajića donosi devet zanimljivih priča. Prema njegovim riječima, priče nisu nastajale odjednom, pisane su godinama i različitim povodom.

Recenzent knjige prof. dr. Midhat Ajanović sa Univerziteta West (Trollhättan, Švedska) je, nabrajajući razloge zašto misli da ovu knjigu treba čitati, između ostalog, napisao:

– Postoje neozbiljno, amatersko i masovno pisanje i objavljivanje. Postoji ozbiljno pisanje koje prakticiraju ljudi koji postavljaju izvjesne zahtjeve pred same sebe i pred ono što pišu. Ova zbirka je rezultat ozbiljnog književnog nastojanja.

– Mi smo narod skribomana. Skoro svaki pismen Bosanac je napisao bar jednu knjigu, ali recimo u Sarajevu smo ipak samo jednog od svih mogućih znanih i neznanih književnika zvali Pisac. Kažeš Pisac i rekao si Dario Daco Džamonja. Pisac je isključivo pisao kratke priče koje nikad nisu bile dosadne, vrlo često su bile sjajne, a u trenucima izuzetnog nadahnuća, to se može reći bez imalo pretjerivanje, dostizao je svoje velike idole Hemingwaya, Bukowskog i prije svega Carvera. No, kad je u pitanju pisanje priča rekao bih da je Džamonja bio jedan od onih koji su se napajali iz vrela koje je zakopao veliki Isak Samokovlija. Ja bih recimo spomenuo još neke Samokovlijine vrijedne sljedbenike, Nenad Ešpek, Karim Zaimović, Hajrudin Ramadan… Dakle, za ozbiljnog pisca (kratke i dulje) priče na bosanskom jeziku taj posao podrazumijeva i ozbiljne rizike. Mislim da ih je Mehmedćehajić izbjegao jer je ovdje došao sa rukopisom koji se dovoljno naslanja na tradiciju, ali i dovoljno je samosvojan i stilski artikuliran.


O autoru

Sevret Mehmedćehajić je rođen 2. novembra 1971. godine u Gradačcu. Osnovnu školu je završio u rodnom gradu, a Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu. Studije bosanskoga jezika i književnosti je okončao na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.

Bio je glavni i odgovorni urednik učeničkog lista Zemzem, tokom srednjoškolskog obrazovanja, a član redakcija više drugih listova i časopisa. Pisao je i objavljivao članke različitih tematskih sadržaja i žanrova u listovima i časopisima: Ljiljan, Muslimanski glas, Zmaj od Bosne, Preporod, Muallim, Hikmet, Most, Kratki spoj, Vox, Gradačačke novine, Zeman, Zapis, Novo vrijeme, Bosanska Sumejja, Semerkand, Faktor, Glas BiH (Švedska) i Behar (Hrvatska), te na internetskim portalima Bportal.ba i Faktor.ba.

U periodu Agresije na Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 95. bio je vanjski saradnik “Ratnog radija 92” (Radija Gradačac).

Utemeljitelj je i aktivista nevladinih organizacija 3E (Društvo za edukaciju, ekologiju i ekonomiju) i Centar za multidisciplinarna istraživanja u Tuzli. Jedan je od osnivača i prvi potpredsjednik glavnog odbora Omladinskog kruga Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Urednik je knjige filmskih eseja književnika, esejiste, karikaturiste i filmskog kritičara Midhata Ajanovića Ajana „Moji filmovi“, kao i više drugih zbirki kratkih priča (Bilo jednom u Daljegošti, Vratit će se laste). Godine 2010. je izašla knjiga Ramazan upute i bonton, čiji je koautor, a koja tretira neke kulturološke i folklorističke teme koje se odnose na muslimanski mjesec ramazan.

U Behram-begovoj medresi je zaposlen od 27. decembra 1993. godine. Najprije je radio kao odgajatelj, a od 1997. godine je sekretar ove ustanove. Urednik je periodične publikacije Bajramski kandilj i jedan od autora i urednika prve Monografije Behram-begove medrese.


Radio Gradačac

Comments are closed.