Predstavnici Vlada FBiH i TK posjetili su voćnjak Raifa Čolića u Mionici, gdje je u toku berba šljive. Na 19 hektara zasada šljive očekuje se ovogodišnji prinos od oko 250 tona.
“Imam 10.000 stabala od kojih je 6.000 u rodu i od 5 sorti preovladava Stenlej. Procjenjujemo da ćemo imati između 130 i 150 kilograma šljive po stablu. Godina je bila rodna po prinosu. Na početku je bilo problema sa plasmanom do kupaca, no kada je krenuo izvoz sve je bilo bolje. Otkupljivač sa kojim sarađujem šljivu plasira na tržište EU u Italiju, Austriju, Njemačku i Sloveniju”, rekao je Raif Čolić, jedan od najvećih proizvođača šljive u Gradačcu i šire.
U njegovom voćnjaku berbu obavlja između 40 i 45 radnika, te kako ističe Čolić u vrijeme kada su proizvođači suočeni sa problemom plasmana, on se odlučio na proširenje zasada.
“Ova godina je bila teška za poljoprivredu. Svi čupaju, a ja sadim. Treba raditi, treba se širiti. Kada imate veće kapacitete i količinu, imate i računa da radite”, rekao je Čolić.
Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH Šemsudin Dedić istakao je kako je neophodno usvojiti strateške dokumente i stvoriti uslove na nivou države BiH, kako bi izašli na tržište EU. „Mi imamo komparativne prednosti za bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom, ali još uvijek nismo uspjeli uraditi zadaću, a to je da uspostavimo institucije na državnom nivou i usmjerimo strateške dokumente koji će garantovati bolju poljoprivrednu politiku i bolju zaštitu domaćim proizvođačima. Poljoprivredu treba jačati, jer poljoprivrednik nema nacionalnu pripadnost, ima samo svoje gazdinstvo i treba podršku onih koji vode vladu i resorsna ministarstva“, istakao je Dedić.
Premijer TK Bego Gutić je rekao da je želja Vlade TK približit se realnom sektoru i slušati poljoprivrednike. „Proizvoditi hranu znači biti izložen konkurenciji iz uvoza, otežano izvoziti svoje proizvode, biti izložen raznim nedaćama i nemati baš adekvatnu podršku države. Takav ambijent moramo svi mijenjati, a posebno mi na visokim funkcijama. Zbog toga smo Vladi FBiH uputili naše prijedloge. To je dug proces kojem moramo težiti, isto kao i jedinstvenom tržištu, te sistematski definisanim poticajima usmjerenim ka strateškim proizvodima, a to su za naša područja posebno šljiva i kornišon. Treba krenuti u pripremu odbrambenih mehanizama kako bi šljiva i kornišon izašli na evropsko tržište, jer nam je želja sačuvati ova dva brenda“, poručio je Gutić.
Radio Gradačac/Služba za informisanje GS-a
