Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, na svojoj novembarskoj sjednici, proglasila je nacionalnim historijskim spomenikom Kuću porodice Gradaščević sa pokretnim naslijeđem. Ovaj objekat predstavlja jedan od najboljih primjera očuvane tradicionalne, gradske begovske kuće, a uvrštena je i u izložbu tradicionalne bosanske arhitekture „Kuća sjeveroistočne Bosne”.
Kuća Gradaščevića, u kojoj živi potomstvo rahmetli Mustaj-bega Gradaščevića, unuka H.Bećirbega Gradaščevića, brata Husein-kapetana Gradaščevića, sagrađena je 1786.godine, u doba Osman-kapetana Gradaščevića. U njoj su rođene brojne generacije ove ugledne porodice, osim Mustaj-bega, koji je rođen u Istambulu i kao 8-ogodišnji dječak se zajedno sa porodicom vraća u Bosnu i Gradačac.
Ostalo je zabilježeno da je kuća 1868.godina, uoči Bajrama, zbog požara ostala bez jednog krila, nakon čega je izvršena generalna adaptacija.
Spoljašnost kuće je u tlocrtu 15x13m, kuća ima prizemlje i sprat (donji i gornji boj). Sve do 1944. kuća je bila opasana zidom unutar kojeg se nalazila ženska avlija. Izvan zidova se nalazio konak za muškarce, konjušnica i štala.
Donji boj kuće je od kamena sa dubokim prozorima, a gornji je zidan od pečene cigle među japiju. Ukrašen je rezbarijom, ima 5 soba i veliko predsoblje ili divanhanu. U sobama se i danas nalaze dulafi, rafe, rafice i musandre.
U porodici Gradaščevića njegovao se kult knjige, posebno iz oblasti historije, nauke i bosanske književnosti. Tako porodica i danas posjeduje knjige iz doba Murat-kapetana sa njegovim pečatom i naznakon da se ne smiju otuđiti, nego davati na čitanje. Knjige iz biblioteke Mustaj-bega Gradaščevića takođe su ovjerene njegovim pečatom, a sačuvane su i mnoge vasijatname Gradaščevića. Među brojnim raritetima izdavaja se mapa sa fotografijama koje je Mustaj-beg dobio od cara Franje Josipa 1916.godine.
Za očuvanje kuće Gradaščevića, kao historijskog i nacionalnog spomenika, značajna je bila odluka Zavoda za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine donesena 1949.godine kada je ovaj objekat stavljen pod zaštitu države kao spomenik kulture. U tom procesu značajnu ulogu odigrali su Hamdija Kreševljaković i dr.Sijelski, a nakon te odluke porodica Gradaščević mogla je raspolagati sa cijelim objektom.
Kuća je u ratu od ‘92.- ‘95. pretrpjela velika oštećenja, da bi zahvaljujući Fondaciji „Lora“ nakon rata bila obnovljena i sačuvana od propadanja. To su bili posljednji značajniji građevinski zahvati, pa se na žalost mora kostatovati da vrijeme već uzima svoj danak.
Zato se nadamo da će posljednja odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine biti početni korak ka pronalasku adekvatnih rješenja čiji bi rezultat bio zaštita našeg nacionalnog blaga, uz mogućnost njenog korištenja.
Na kraju izražavamo zahvalnost Muhamedu i Zumreti Gradaščević koji su omogućili da čitateljima portala radiogradacac.ba prenesemo samo djelić blaga koje i danas čuva porodična kuća Gradaščevića.
MKH/Radio Gradačac
