Konjanici iz Gradačca i Tuzle su iz kompleksa Satrog grada sa bijele kule Husein-kapetana Gradaščevića krenuli ka Pruscu kod Donjeg Vakufa gdje će u subotu i nedjelju 28. i 29. maja biti održana centralna manifestacija 506. Dani Ajvatovice. Grupa od pet konjanika uputila se ka Ajvatovici, koje je jedno od najvećih muslimanskih dovišta u Evropi.
Konjanici su izazvali pažnju građana koji su s oduševljenjem posmatrali njihov prolazak gradačačkim ulicama Husein-kapetana Gradaščevića, Maršala Tita i Žrtava Srebrenice.
Zijad Mešanović sa sinovima Nahidom i Emirom iz Gradačca te Muhamed Šindrić sa sinom Omarom iz Tuzle jašući konje prodefilovali su kroz Stari Grad, gradačačkom kaldrmom, kapi-kule, pored džamije Husejnije i sahat-kule.
– Bili smo na Ajvatovici prije dvije godine i evo ponovo krećemo na konjima. Idem sa sinovima Nahidom i Emirom. U grupi je Mustafa Šindrić i njegovi sin Omar koji ide prvi puta na Ajvatovicu, kaže Zijad Mešanović.
U subotu će konjanici biti dočekani u Donjem Vakufu gdje će biti uriličen defile i uputiti se u Prusac. U nedjelju ujutro konjanici će tradicionalno krenuti ispred Handanagine džamije u Pruscu prema Ajvaz-dedinoj stijeni. Nakon toga bit će prozvani i bajraktari. Nakon prolaska kroz stijenu i učenja dove, na platou Ajvatovice bit će održan svečani program manifestacije.
Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.
Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao sa prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.
Ajvaz Dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. vijeku nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima o Ajvaz Dedi, četrdesetu noć od dolaska na dovište, stijena se razdvojila, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz Dedine stijene imaju priliku okusiti. Ajvaz-dedino dovište danas je mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.
